Projekat „Pokret punkt: Tačka otpora stresu“ nastao je kao rezultat istraživanja provedenog među učenicima i studentima, koje je obuhvatilo 103 ispitanika. Rezultati istraživanja ukazali su na visoku prevalenciju stresa među mladima u Kantonu Sarajevo, ali i šire, te na ozbiljne posljedice koje stres ostavlja na mentalno zdravlje, akademsku uspješnost i opću dobrobit mladih. Istraživanje je pokazalo da su najčešći izvori stresa preopterećenost obavezama i otežana organizacija (41,7%), strah od neuspjeha i nezaposlenosti (21,4%), dok kratki rokovi i prevelika očekivanja profesora i roditelja također predstavljaju značajne stresore. Posljedice stresa manifestuju se kroz iscrpljenost, anksioznost, glavobolje, bolove u stomaku, promjene apetita, poremećaje spavanja i gubitak motivacije, a u težim slučajevima kroz anksiozne napade, depresiju, razvoj ovisnosti i pojavu suicidalnih misli. Posebno zabrinjava podatak da mladi rijetko koriste dostupne resurse psihološke podrške, najčešće zbog nedovoljne informisanosti i prisutne stigme u vezi s mentalnim zdravljem.
Upravo su ovi rezultati poslužili kao polazna tačka za kreiranje projekta i dizajniranje centralnog dvodnevnog događaja. Dvodnevni događaj osmišljen je kao kombinacija edukativnih, iskustvenih i kreativnih aktivnosti, uz jasno definisanu agendu. Međutim, grupa studenata okupljenih kroz neformalnu grupu "Mladolis" Sarajevo, su svjesno odlučili da se program ne realizuje rigidno, već da se prilagođava potrebama, emocijama i dinamici same grupe učesnika.
Prvi dan započeo je dolaskom i međusobnim upoznavanjem učesnika kroz interaktivnu igru „Klupko prijateljstva“, čime je već na početku stvorena atmosfera povjerenja, sigurnosti i pripadnosti. Tokom predavanja i radionice „Šta je stres?“, koju je vodila dr. sc. Mirela Badurina iz BHIDAPA-e, teorijski okvir o stresu brzo je prerastao u otvoreni i duboko lični razgovor. Učesnici su govorili o vlastitim iskustvima, izazovima adolescencije, osjećaju izgubljenosti, pritiscima obrazovnog sistema i strahovima vezanim za budućnost. Iako je prvobitno planiran teorijski pristup, prostor je prepušten mladima da sami kreiraju pravac susreta, zbog čega je ovaj dio programa poprimio elemente grupne psihoterapijske sesije. Mladi su dobili jasnu poruku da je u redu osjećati se loše, da nije slabost tražiti pomoć i da emocije ne treba potiskivati, već im dati prostor i značenje. U nastavku dana održana je moderirana diskusija „Šta nas to stresira?“, tokom koje su učesnici kroz grupni rad i mapiranje na flipchart papirima identifikovali ključne probleme s kojima se suočavaju. Popodnevni dio prvog dana bio je posvećen razvoju liderskih i facilitatorskih vještina, s posebnim fokusom na to kako organizovati radionice i prenositi znanja vršnjacima. Ovaj segment vodila je predavačica Mia Selena Lerch iz Banje Luke, koja je učesnike osnaživala za aktivno djelovanje u svojim lokalnim zajednicama.

Drugi dan događaja bio je usmjeren na konkretne alate i resurse za očuvanje mentalnog zdravlja mladih. Kroz grupni rad i moderaciju Hene Katane, učesnici su analizirali dostupne institucije, nevladine organizacije i druge mehanizme podrške u svojim zajednicama, mapirajući ih i predstavljajući kroz kreativne plakate. Posebno značajan segment bila je radionica oslobađanja od stresa organizatorice Ajle Kalem, realizovana u formi kraće vođene meditacije i vježbi opuštanja, koja je mladima pružila priliku da se zaustave, osvijeste vlastite emocije i iskuse jednostavne, ali primjenjive tehnike za nošenje sa svakodnevnim pritiscima. U zasebnoj kreativnoj radionici organizovane od strane Sumeje Hodo, učesnici su kroz crtež vizualizirali vlastiti doživljaj stresa. Svaki pojedinačni rad bio je dio šire cjeline, a njihovim spajanjem nastao je zajednički plakat koji je simbolično odražavao različita iskustva mladih, ali i njihovu međusobnu povezanost. Nastala slika poslužila je kao vizualna pozadina za snimanje video sadržaja za DYC platformu, u kojem su učesnici slali poruke podrške, ohrabrenja i razumijevanja svim mladima koji se suočavaju sa stresom. Time su mladi postali aktivni kreatori sadržaja i nosioci poruka mentalnog zdravlja unutar šire zajednice. Kako bi se dodatno stvorila ugodna i sigurna atmosfera, organizatori su obezbijedili domaće handmade kolače i prostor za neformalna druženja. Tokom dva dana, učesnici i organizatori funkcionisali su kao jedno – dijeleći emocije, iskustva i refleksije. Završna evaluacija pokazala je koliko je ovakav prostor mladima bio potreban. Učesnici su istakli da su se osjećali viđeno, saslušano i osnaženo, te da sa sobom nose nova znanja, praktične alate, ali i osjećaj zajedništva i pripadnosti.

Adna, učesnica događaja:
„Bez mentalnog zdravlja, kao i bez fizičkog, nema harmonije i blagostanja koje nam je neophodno za normalno funkcioniranje. Ovaj dvodnevni događaj pomogao mi je da razvijem taktike za bolje i produktivnije nošenje sa stresom i osvijestio mi mogućnosti gdje mogu potražiti pomoć. Ono najvažnije – osjetila sam da nisam sama.“

Fatima Mujezinović, koordinatorica događaja:
„Zahvalna sam na prilici da učim od iskusnih stručnjaka, ali i od mladih koji su hrabro dijelili svoja iskustva. Poseban ponos predstavlja činjenica da je čitav događaj realiziran uz snažan doprinos četiri studentice, što potvrđuje koliko studentski aktivizam može biti snažan pokretač promjena u oblasti mentalnog zdravlja. Nakon evaluacije i povratnih informacija učesnika shvatila sam da je sav trud mene i mog malog tima bio vrijedan – jer smo zajedno stvorili prostor koji je svima bio potreban: siguran, topao i podržavajući.“
Događaj „Pokret punkt: Tačka otpora stresu“ predstavlja tek početak daljeg rada s mladima. Trenutno je u toku implementacija follow-up aktivnosti u lokalnim zajednicama učesnika, gdje mladi, osnaženi stečenim znanjima i vještinama, preuzimaju ulogu vršnjačkih edukatora. Kroz radionice, razgovore i neformalne susrete u svojim sredinama, oni će govoriti o mentalnom zdravlju, stresu i strategijama suočavanja, prenositi znanja svojim vršnjacima i doprinositi smanjenju stigme i jačanju kulture brige o mentalnom zdravlju.
Aktivnost „Pokret punkt: Tačka otpora stresu“ realizovana je u okviru projekta DIGI:MON – Praćenje i unapređenje statusa mladih kroz Digitalni centar za mlade, koji finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a realizuju World Vision BH Fondacija u partnerstvu sa Udruženjem Naša djeca Sarajevo i Ministarstvom civilnih poslova BiH.
Posebna zahvalnost upućujemo svim mladima koji su hrabro dijelili svoja iskustva i emocije, kao i stručnjacima i predavačima koji su svojim znanjem, otvorenošću i podrškom doprinijeli kvalitetu ovog susreta. Posebno ističemo zahvalnost Berini Ćeribašić, izvršnoj direktorici Udruženja Naša djeca Sarajevo, na nesebičnoj podršci, razumijevanju i kontinuiranom ohrabrivanju tokom cjelokupnog procesa – od ideje i istraživanja, preko planiranja, do same realizacije događaja.
